close

Vojvođanski magazin

Vojvodjanski magazin izlazi jednom mesečno,
1. u mesecu.

Glavni i odgovorni urednik
Goran Karadžić

Pomoćnik urednika
Ilija Tucić

Izvršni urednik
Velimir Kostadinov

Marketing
Biljana Stamenković
e-mail: biljana@vm.rs
061 17 33 575

Redakcija
Tibor Arva, Saša Jovanović, mr Mirjana Maksimović
Milan Trbović, Živan Lazić, Jovan Njegović Drndak
Dragan Batinić, Marina Luković, Sofija Pualić-Špero
Atila Kovač, Srđan Janjušević, Nikola Nikšić
Jelena Jovanović, Dragan Stojanović, Jovana
Zdjelarević, Branka Jajić

 

Stari nameštaj
Draško Ređep

Izdavač
doo Fabrika slova
Petrovaradin
Mažuranićeva 10a
021 500 656
e-mail: redakcija@vm.rs
kontakt: 

Direktor
Aleksandra Borđoški

Distribucija
Press International, Novi Sad

Štampa
Rotografika, Subotica

Magazin info

na sajtu je:

vm_44-komplet_Page_01.jpg

Januarski

Potražite na kioscima

  • komplet-vojvodjanski-45_Page_01
    Jelena Blanuša - Sombor
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_22
    Trafiking - Beg iz košmara
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_24
    Šta kad istekne rok?
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_26
    Mirko Kaldaraš - Rom koji kvari statistiku
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_28
    Erdevik - Na tri jezera
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_38
    Sterilitet u porastu
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_42
    Kovač mačeva - Na stari način
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_46
    Brodvej - Naš čovek
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_08
    R. Čoban: Ne izmišljam toplu vodu
Čador modre boje

Nje više nema – to je bio zvukBranko RadičevićA Kornelije Kovač i Đorđe Balašević to čine...
Full Story >>
Posao iznad oblaka PDF Štampa El. pošta
Ocena korisnika: / 1
Ja bih to bolje! -> <- Svaka čast, majstore! 
Napisao Ivan Benašić, Foto: Dragutin Savić i arhiva JAT-a   

 

Verovali ili ne, ali jedan od najpriznatijih srpskih brendova, je obuka pilota za civilnu avijaciju. Ova obuka se obavlja u Vršcu u Jat Airways Pilotskoj akademiji iz koje su izašli piloti za skoro trideset kompanija širom sveta

Raditi iznad oblaka i svet gledati kao makete koje promiču daleko ispod nogu, svakodnevica je pilota, a karakteristike savremenih aviona daleko nadmašuju i dečje snove, u kojima većina mališana mašta da upravlja avionima. Uostalom zar nije san snova sesti za komande letelice u snegom zavejanom Beogradu i gorivo ponovo tankirati u pustinjskom velegradu Dubaiju, pa nastaviti do polutarskog Singapura, a odatle do letnjih vrelina južne hemisfere u Australiji... I tako preko kontinenata i okeana, prelazeći vremenske zone, piloti lete iznad globusa, koji se od generacije do generacije sve savršenijih letelica, čini sve manji i manji. Verovali ili ne, ali jedan od najpriznatijih srpskih brendova, je baš obuka pilota za civilnu avijaciju. Ova obuka se obavlja u Vršcu u Jat Airways Pilotskoj akademiji. 

 

Akademija ima flotu od 31 aviona, od čega su 26 jednomotorni i 5 dvomotorni. Jednomotorni avioni su Cessna 172 (23 aviona) i Cessna 152 aerobat (3 aviona). Dvomotorni avioni su C-310 (2 aviona), Piper Cheyenne PA 31T sa turbo prop motorima (3 aviona). U kompleksu Pilotske akademije nalazi se betonska pista opremljena za noćno letenje, koja služi samo za potrebe Akademije. Programi obuke Pilotske akademije su bazirani na višegodišnjem iskustvu u obuci pilota za linijske kompanije. Akademiju je završilo sedamdeset procenata pilota Jugoslovenskog aerotransporta ili kako se od nedavno zove Jat Airways, koja je jedna od najbezbednijih kompanija na svetu. Osim matične kompanije, u Akademiji su se školovali piloti za skoro trideset kompanija širom sveta. Spada među najveće u Evropi.

========================

ISTORIJA

Prvi let na padinama Vr­šačkog brega je izveo Aurel Vlajku 11. avgusta 1912. a 1925. godine je osnovan aeroklub “Naša krila”. Prvi hangar je izgrađen 1934. godine.
Do Drugog svetskog rata grupa “Devet” otvorila je školu jedriličarstva, s letilicama iz domaće radinosti. Godišnji nalet bio je u to vreme veći nego u svim ostalim vazduhoplovnim centrima Kraljevine zajedno.
Po završetku rata Vršac je proglašen za jedriličarski centar ratnog vazduhoplovstva, a 1954. i Savezni vazduhoplovni. Uz jedriličare došli su i  padobranci, piloti motornih aviona i modelari, a sad već i zmajari.
U Vršcu je 1972. održano i 13. svetsko prvenstvo u jedriličarstvu. Savezni vazduhoplovni centar priključio se nacionalnoj kompaniji JAT 1973. godine i od tada školuje profesionalne pilote.
========================

Akademija se prostire na površini od 4 kvadratna kilometra, u okviru kojih ima idealne uslove za smeštaj i ishranu. U kompleksu Pilotske akademije nalazi se školska zgrada sa modernim učionicama, nastavnim sredstvima i simulatorima. Smeštaj je obezbeđen u Hotelu JAT, kapaciteta 76 ležajeva, kao i u paviljonima kapaciteta 90 ležajeva, po izboru studenata. U okviru kompleksa nalaze se restorani ”Panonski Ikar” i restoran za pansionsku ishranu.
 Akademija od prošle godine primenjuje obuku potpuno u skladu sa svetskim standardima i nakon završetka se dobija dozvola koja je priznata u celoj Evropskoj uniji, bez ikakvih dodatnih formalnosti, a budući piloti u Srbiji se obučavaju za upola manje novca nego u Nemačkoj ili Velikoj Britaniji. Osamnaestomesečna obuka ko­šta 35.000 evra. Akademija trenutno nudi osam vrsta kurseva.
U skladu sa Evropskim propisi­ma, nude se takozvani modular­ni i integrisani kursevi: Mo­du­larni kursevi su namenjeni ljudima koji žele da dođu do profesionalne dozvole postepeno, odnosno, u više koraka. Ovo je najpogodnije za ljude koji već imaju neki stalni posao ili porodicu, pa povremeno žele da napreduju.
Integrisani kursevi su namenjeni onima koji na najbrži način žele da postanu profesionalci i potpuno se posvete dolasku do dozvole, ali to traži stalno i celodnevno prisustvo kandidata na obuci (teorijskoj i letačkoj), i završavaju se u „jednom dahu”, a najduži kurs ovog tipa (trenutno) traje oko  15 meseci.  
Postoje dve grupe dozvola: za pilota aviona (PPL) i za profesionalnog pilota aviona (CPL, ATPL, FI). Takođe postoje i ovlašćenja uz dozvolu, a to su ovlašćenje za instrumentalno letenje (IR) kao i ovlašćenja za letenje na nekom specifičnom tipu aviona (Class i Type Rating).
 Grupe se formiraju na osnovu interesenata. Kada se za neki kurs javi dovoljno interesenata, formira se grupa i počinje nastava. Minimalni broj kandidata po grupi treba da bude od 5 do 7 polaznika. Maksimalan broj kandidata u grupi je 12, zbog vežbi koje zahtevaju visok stepen individualnog nadzora nad kandidatima.
Interesovanje za Akademiju je veliko i prevazilazi njene kapacitete, tako da je po poslednjem spisku od sedamdeset pitomaca, njih 25  iz Srbije, a ostali su iz Indije, Rumunije, Moldavije, Malte, Makedonije i Crne Gore.
JAT je kupio i simulator poslednje generacije, čija je cena blizu pola miliona evra. Toliko je savršen, da se vreme provedeno na ovom trenažeru vrednuje kao i istinsko letenje. Na njemu se mogu simulirati svi meteorološki uslovi, a vidno polje je 180 stepeni. Kad kandidat napravi grešku, može da je ispravi i ponavlja sve dok postupak ne savlada do savršenstva.
Inače, u softverskoj bazi simulatora su svi aerodromi u Evropi, pa se mogu uvežbavati, recimo, sletanja na aerodrome u Atini, Beču, Budimpešti, Podgorici, Rimu, Frankfurtu,  Stokholmu...
O obuci brine 14 licenciranih instruktora. Nikada se nije dogodilo da u ovoj školi neko od pitomaca dobije visoku ocenu, a da je nije zaslužio. Naprotiv, događa se da se obuka za pojedine studente produži, pa zato i važi napomena da obuka za profesionalnog pilota traje „18 meseci najmanje“. Za to vreme, svako od studenata sluša 730 časova teorijske nastave i ostvari 190 sati letenja. Posle svih provera znanja, stiče se dozvola profesionalnog pilota, sa ovlašćenjem za instrumentalno letenje na višemotornim avionima. Ambiciozniji nastavljaju školovanje i za kapetane na velikim putničkim avionima.

 

Vojvodjanska geografija

  • Ako je verovati jednom ministru (?!) većina nas će još ovaj broj čitati udobno uvaljena u fotelju ili ljuljašku, a nakon toga, krevet, čajevi, maske, briga - grip. Svinjski. Tako je to kad smo ukinuli 29. Novembar, a znalo se šta se tada radi sa svi­njama. U svakom slučaju mir ovih letnjih meseci bliži se kraju. Sreća pa i epidemije imaju svoj kraj. Nadajmo se ne i početak.
    Opširnije...
  •  


    Sećate li se čuvene rečenice „Meni nije važno da li crni čovek svira za belim klavirom ili beli čovek za crnim klavirom, ja samo hoću da slušam muziku i kličnem, bravo maestro“. I možda zato i nije važno da li će Novi Sad biti glavni grad Vojvodine ili neće. I nije važno hoće li statut Vojvodine ikada biti usvojen ako je muzika koju slušamo takva da možemo da uživamo i vičemo „bravo maestro“.

    Opširnije...

  • Bez komentara
    Opširnije...