|
Prevedeno na jezik običnog Srbina: najpristupačniji deo opreme golfera verovatno je šeširić, zatim pantalonice; palice su za domaće uslove abnormalno skupe, ali se mogu iznajmiti na terenu
Nakon što je energičnim, elegantnim svingom udarila drajv od nekih 240 metara, prva dama srpskog golfa, Tijana Kraljević, otkrila nam je svoje planove za blisku budućnost: Najviše na svetu želim da budem najbolja na svetu. To je izjavila nekoliko dana pre prvog međunarodnog golf turnira “Novi Sad Open” kojim je zvanično počela ovogodišnja sezona u prvom i jedinom žabaljskom (ali i vojvođanskom) golf klubu Centar.
- Mislim da je to sasvim realno i sebi dajem nekih pet godina za taj uspeh - dodala je nakon sledećeg hitca. - Pošto ću tek u šezdesetoj okončati profesionalno bavljenje golfom, planiram da karijeru nastavim kao golf-komentator na kanalu Sport klub, ili na američkim PGA turnirima, kada ću se sa setom prisećati svojih sportskih uspeha i porediti sebe sa mladim nadama u usponu. Sada sam na kraju amaterske karijere: nakon novosadakog turnira očekuje me turnir u Švedskoj, gde ću postati profesionalka. Tijana je rođena Novosađanka. Golfom se bavi šest godina, od svoje dvanaeste. Počela je na rogu Afrike, u Cape Town-u, gde su je odselili kao trogodišnje dete. Bez obzira što smo apsolutna svetska sila u skoro svim sportovima, golf u Srbiji, ruku na srce, i nema bog zna kakvu tradiciju. Najbolji golferi Srbije trenutno su Tijana i njen brat Srđan. Iako, prema navodima srpske Golf asocijacije, imamo stotinak aktivnih igrača, njih dvoje su zaista neprikosnoveni. Ali, ipak nas ima svuda. Na svetskoj sceni ima još par dobrih igrača poreklom iz Srbije. Jedan od njih je i Nemanja Savić. Nemanja je takođe izdanak afričke škole – odrastao je u Zambiji. Pre dve godine zabeležio je vrlo uspešno gostovanje na prvenstvu Srbije, a trenutno igra Nationwide tour u Americi, i to pod srpskom zastavom. Tijana i Srđan su se vratili u Srbiju da popularizuju ovaj sport. Pogrešno je golf smatrati sportom bez napora ili povreda. Mada šetanje po zelenom prostranstvu u nastojanju da se iz što manje pokušaja, pomoću raznih “klabova”, loptica hitne u rupicu - možda izgleda bezazleno, ali čak i u amaterskom golfu pešači se puno, zamahuje snažno, a povrede su česte. Tereni su površine od 45 do 70 hektara, a famozni swing rađa se iz dobre količine potencijalne energije, dok celo telo torzira oko ose kičme. - Već nedelju dana idem na terapiju za leđa. Imam bolove, u vratu, u lumbalnom delu kičme, skoro sam povredila i plećku – s ponosom ističe mlada golferka, koju nakon NSOPEN 2009 očekuje turnir u Švedskoj i evropski PGA. - Biću iskrena, u životu me zanima samo golf. Do sada sam proputovala ceo svet, upoznala puno ljudi. Ne znam zašto bi se to ikada završilo. Clubhouse, Driving Range, Fore, Fairway, Tee, Stableford, Gross Score… Prvi i najvažniji cilj Golf asocijacije Srbije je da jezik golfa prevede na jezik običnog čoveka, tvrdi Aleksandar Anđelković, predsednik iste. Oni žele da razbiju predrasudu da je to sport rezervisan za određenu, privilegovanu grupu ljudi. Golf je verovatno najmasovniji sport na svetu. Trenutno više od 70 miliona ljudi igra amaterski, profesionalno ili rekreativno. U svetu postoji 60 hiljada golf terena, tvrdi Anđelković. Prevedeno na jezik običnog Srbina, najpristupačniji deo opreme golfera verovatno je šeširić. Zatim pantalonice. Same palice su za domaće uslove abnormalno skupe. Ali to je manje važno, jer se klabovi mogu iznajmiti na samom terenu.
A deo tog štimunga, naposredno pored magistralog puta Novi Sad – Zrenjanin, na teritoriji opštine Žabalj, od 2001. godine demonstrira agencija Markons. Na toj lokaciji održan je i prvi međunarodni golf turnir Novi Sad 0pen 2009. Prvi međunarodni Novi Sad Open organizovan je uz podršku Grada Novog Sada, Pokrajine i opštine Žabalj, a sve to povodom otvaranja novoizgrađenog terena golf kluba Centar. Interesovanje za učešće na turniru pokazali su mnogi golferi iz naše zemlje, kao i mnogi igrači iz regiona. Stručnu i tehničku podršku organizaciji turnira pružila je Golf asocijacija Srbije. Golf klub Centar otvorio je novu stranicu u svojoj istoriji: posle više od godinu dana, izgrađen je golf teren sa devet rupa i svim neophodnim vežbalištima za vrhunsku obuku i trening, objašnjava Saša Jokić predsednik golf kluba Centar.
Doprinos cicija u kariranim suknjicama
| | Mada je igra slična današnjem golfu vekovima poznata u različitim kulturama, postojbinom modernog golfa smatra se Škotska. Cicije u kariranim suknjicama, golfu su dali današnju formu, razvili su pribor i opremu, definisali izgled terena i odredili standarde i pravila igre, koja se danas poštuju u celom svetu. Hroničari modernog golfa vreme računaju od 1744. godine kada je osnovan The Honourable Company of Edinburgh Golfers. Kako knjige kažu, tada su prvi put u istoriji utvrđena pravila igre istinskih džentlmena. Tradiciju je nastavio Royal & Ancient Society of St. Andrews Golfers. Zahvaljujući golferima St. Andrewsa postavljen je standard da teren ima 18 rupa. Pravu ekspanziju golf doživljava u Americi, ranih godina dvadesetog veka kada su prva profesionalna takmičenja počela da privlače pažnju medija i biznisa. |
Golf klub Centar, u najpitomijem delu vojvođanske ravnice, naslonjen je na desnu obalu panonske lepotice Tise, u neposrednoj blizini Carskog lovišta i Carske bare. Teren je udaljen svega 100 kilometara od Beograda, 30 od Novog Sada, 130 od Subotice i 10 kilometara od Zrenjanina. Reka Tisa okružena je pitomim pašnjacima i bogatim ribnjacima, a zlobnici kažu da teren nikada neće zaživeti zbog neistrebljivih komaraca orijaša koji neumorno sišu krv igračima. Ali zlobnici su zlobnici… Prvi pokušaj da se u Srbiji izgradi golf teren zabeležen je krajem tridesetih godina prošlog veka, kada je tadašnji premijer Kraljevske vlade Milan Stojadinović potencirao izgradnju golf terena na Košutnjaku. Golf klub “Beograd” otvoren je maja 1936. godine pod pokroviteljstvom kneza Pavla. Drugi svetski rat zaustavio je razvoj ovog elitnog sporta. Tek nakon sedam decenija, zaslugom Saše Jokića i agencije Markons, Srbija je ponovo dobila raprezentativan teren. Osim terena Golf kluba Centar, postoji i golf teren kluba Beograd na Adi Ciganliji, koji nastavlja tradiciju kluba iz 1936. godine, sada pod pokroviteljstvom princeze Jelisavete Karađorđević.
Golf klub Centar pokriva površinu od 45 hektara. U okviru kompleksa, prostire se golf teren sa 9 rupa, ili ti polja dužine 2.701 metara. Tu je Driving range (segment za uvežbavanje zamaha tkz. „swinga”) sa natkrivenim i otkrivenim trenažnim boksovima, putting green (za uvežbavanje završnih udaraca - patovanje), chipping green (za uvežbavanje udaraca iz peščane prepreke - bunker), pitching green (za uvežbavanje kratkih i srednje kratkih udaraca), ali i Clubhouse sa recepcijom, klupskim salonom, članskom kancelarijom i terasom. Golf vežbalište je nezaobilazni deo svakog golf terena i podjednako bitan segment za one koji prvi put uzimaju palicu u ruke, ali i za iskusne golfere. Tu se uvežbavaju sve situacije na koje se može naići na golf terenu. Golf vežbalište je mesto gde radi prva vojvođanska golf akademija. U istom trenutku, može da vežba do 50 golfera. Teren je urađen po strogim svetskim standardima, od dizajna do sistema za navodnjavanje i travnatih smesa, do prirodnih i veštačkih golf prepreka. Smatra se da su golf tereni najkultivisanije zelene površine na svetu. Poznavaoci igre tvrde da je teren kod Žablja izuzetno interesantan i da iziskuje maksimalnu koncentraciju i preciznost, što znači da garantuje da će svako, ko na ovom terenu napravi svoje prve korake u golfu, bez problema prihvatiti bilo koji teren bilo gde na svetu. n |