close

Vojvođanski magazin

Vojvodjanski magazin izlazi jednom mesečno,
1. u mesecu.

Glavni i odgovorni urednik
Goran Karadžić

Pomoćnik urednika
Ilija Tucić

Izvršni urednik
Velimir Kostadinov

Marketing
Biljana Stamenković
e-mail: biljana@vm.rs
061 17 33 575

Redakcija
Tibor Arva, Saša Jovanović, mr Mirjana Maksimović
Milan Trbović, Živan Lazić, Jovan Njegović Drndak
Dragan Batinić, Marina Luković, Sofija Pualić-Špero
Atila Kovač, Srđan Janjušević, Nikola Nikšić
Jelena Jovanović, Dragan Stojanović, Jovana
Zdjelarević, Branka Jajić

 

Stari nameštaj
Draško Ređep

Izdavač
doo Fabrika slova
Petrovaradin
Mažuranićeva 10a
021 500 656
e-mail: redakcija@vm.rs
kontakt: 

Direktor
Aleksandra Borđoški

Distribucija
Press International, Novi Sad

Štampa
Rotografika, Subotica

Magazin info

na sajtu je:

komplet-vojvodjanski-45_Page_01.jpg

Na kioscima

  • vm-komplet-46_Page_01
    Lepota za bečke balove
    ...
  • vm-komplet-46_Page_09
    Boško Petrov - Sada je drugo vreme
    ...
  • vm-komplet-46_Page_16
    Lokalni izbori - Pale se motori
    ...
  • vm-komplet-46_Page_20
    Murali - Spas za zidove
    ...
  • vm-komplet-46_Page_24
    Vršac - Ne znaju kući
    ...
  • vm-komplet-46_Page_26
    Biatlon uz Dunav
    ...
  • vm-komplet-46_Page_28
    Ruski Krstur - Bačka ruža
    ...
  • vm-komplet-46_Page_32
    Hor - Sličnost u razlikama
    ...
  • vm-komplet-46_Page_48
    Vitezovi dobrog vina
    ...
Čador modre boje

Nje više nema – to je bio zvukBranko RadičevićA Kornelije Kovač i Đorđe Balašević to čine...
Full Story >>
Nećemo rušiti Vladu Srbije PDF Štampa El. pošta
Ocena korisnika: / 1
Ja bih to bolje! -> <- Svaka čast, majstore! 
Napisao Tekst:Milan Trbović Foto: Dragutin Savić   
Ako sa 35 godina iza sebe imate 17 godina partijskog staža, članstvo u svim parlementima u svojoj zemlji - od lokalnog do republičkog, mesto najmlađeg predsednika Skupštine Vojvodine u njenoj istoriji, učešće u rušenju jednog režima, rušenje vlade zbog jednog člana zakona, i mesto prvog operativca LSV-a, onda je veliko pitanje šta dalje...
Aplauz u Skupštni Vojvodine, u kasnim večernjim satima 14. oktobra 2008. godine, pokazalo se, opravdano je bio lišen trijumfalističkog prizvuka. Predlog statuta AP Vojvodine koji je tad usvojen sa gotovo dvotrećinskom većinom, ni posle godinu dana nije stigao na dnevni red Skupštine Srbije, bez čije saglasnosti ovaj akt ne može da zaživi. Kao, uostalom, ni bez Zakona o nadležnostima, koji, treba li to reći, takođe nije usvojen u proteklih 365 dana. 
Odmah posle usvajanja Statuta, svako je  krenuo u svom pravcu: parlamentarna opozicija, analitičari, desničarske organizacija, dušebriznici, SPC, SANU, nacionalne veličine... svakim danom iznosili su zastrašujuća otkrića o odredbama predloženog statuta koji, ne samo da su suprotne Ustavu, već, da crno bude crnje, predstavljaju temelje buduće vojvođanske države. Zvaničnici Vojvodine, s druge strane, uvereni u dobre namere preslikane parlamentarne većine u Narodnoj skupštini, krenuli su s licitiranjem rokova: statut i zakon biće usvojeni u novembru, evo sad će, u decembru, ipak u januaru, a ne, u februaru, sad će, u martu...Onda su složno ućutali. Uradili su upravo ono što su od početka, s tek ponekim isprovociranim izuzetkom, radile njihove koalicione kolege u Beogradu.
Zamenik predsednika Lige socijaldemokrata Vojvodine, Bojan Kostreš, s kojim smo,  igrom slučaja, intervju vodili na godišnjicu usvajanja Predloga statuta u vojvođanskoj skupštini, razgovor za VM započinje iznošenjem novog roka, ali poslovičnu opreznost ne može da sakrije.
-Nacrt zakona o utvrđivanju nadležnosti konačno je završen - predočava nam zamenik predsednika LSV. 
-Dobili smo uveravanja da će Skupština Srbije dati saglasnost na Statut i usvojiti prateći zakon najkasnije do kraja novembra. Verujem da je to sad tehničko pitanje, ali sačekajmo da vidimo šta će biti.  Za LSV - ističe Kostreš - neprihvatljiva je bilo kakva izmena Predloga statuta koja suštinski menja izvorni tekst. Prihvatamo pravno-tehničku redakciju teksta, ako će to zaista biti samo to. Ali, ako se pod tim terminom podrazumevaju zahvati kojim je pre sedam godina osakaćen omnibus zakon, to ni u kom slučaju nećemo podržati. Dakle, ako bude izbačeno da je Novi Sad glavni grad, da Vojvodina nema razvojnu banku, da nema pravo na VANU i da ne može da ima predstavništvo u Briselu, neka na nas iz LSV-a ne računaju ni u vojvođanskom parlamentu, a ni u Skupštini Srbije - poručuje Kostreš. 
Koje su konkrente posledice neusvajanja sta­tuta?
Zavisi iz kog ugla se posmatra na čitav taj problem. Ako na to gledam kao ligaš, zbog neusvajanja statuta nismo uopšte na gubitku. Sam Ustav je katastrofalan, nije u skladu sa Platformom PIV-a, pa tako ni sa interesima Vojvođanki i Vojvođana, koji uzgred nisu ni podržali takav Ustav, a kad je loš Ustav, onda ni statut ne može da bude dobar. Nadležnosti koje predviđa statut su zaista minimalne. Vojvodina je pre svega izgubila usvajanjem ovakvog Ustava i odustajanjem od Platforme. S druge strane, ako uzmemo Ustav kao polaznu osnovu za položaj Vojvodne u nekom narednom periodu, onda smo proteklih godinu dana na gubitku, jer nemamo razvojnu banku, nisu jasno definisane finansije pokrajine, nije nam vraćena imovina, VANU još uvek ni na nebu ni na zemlji, nemamo predstavništvo u Briselu. Evo, da smo ranije otvorili kancelariju u Briselu, moglo se učiniti puno na polju konkurisanja kod raznih fondova i institucija, koje bi mogle da pomognu u finansiranju kapitalnih objekata u Vojvodini. Vojvodina je sa Biznis klubom u Parizu uradila dosta, a sa predstavništvom u Briselu mogla je mnogo više.
 Biografija
 Rođen je 25. avgusta 1974. godine, u Zrenjaninu. Osnovnu školu je završio u Ečki, a Srednju ekonomsku školu u Zrenjaninu.  Po zvanju je diplomirani ekonomista. Član je Lige socijaldemokrata Vojvodine od svog punoletstva.
U periodu od 1996. do 2000. godine je najmlađi odbornik Skupštine opštine Zrenjanin i šef odborničke grupe.
Od 2000. do 2003. godine, poslanik Narodne skupštine Republike Srbije i šef poslaničke grupe Lige socijaldemokrata Vojvodine. U istoriji parlamenta, po prvi put, tada je ,,pao’’ zakon koji je predložila Vlada, jer je Poslanička grupa LSV odbila da glasa za Zakon o koncesijama kojim  je bilo predviđeno da svega 5% od koncesija dobije  Vojvodina. Posle ovoga, Zakon je izmenjen i Vojvodini pripada 30% prihoda od koncesija.   
U slobodno vreme igra banatske šore. Sakuplja olovne vojnike, poseduje ozbiljnu i veliku kolekciju. Pored ovog, veliki je poštovalac istorije, omiljena ličnost mu je vojvoda Šupljikac, vojskovođa Napoleon, a kao političara najviše ceni Vinstona Čerčila. Gurman je i redovno posećuje ,,Dane piva’’ u Zrenjaninu.
Nakon pokrajinskih izbora 2004. izabran je za predsednika Skupštine AP Vojvodine, kao najmlađi u istoriji ovog parlamenta. Posle izbora 2008. izabran je za poslanika Narodne skupštine Republike Srbije. Član je Odbora za ustavna pitanja.

U kritikama teksta Predloga statuta krenulo se silovito, vojvođanska vlast optuživana je da većinski narod stavlja u isti rang sa manjinama, da protivustavno izjednačava ćirilicu i latinicu, da je kancelarija u Briselu zapravo zametak buduće ambasade Vojvodine i šta sve ne, a na kraju se sve svelo na to, sme li Novi Sad da bude glavni grad Pokrajine. Kakav je vaš utisak, da li je od početka postojao „problem zvani statut“ ili je sve ovo u međuvremenu bila puka politička magla?
Suštinski problem leži u nerazumevanju Vojvodine, a to potiče od 1988. kada je  Milošević uništio autonomiju i sve tekovine vojvođanske autonomije. Vojvodina je od 1974. do 1988. doživela ekonomski procvat, svi najveći kapitalni objekti u Vojvodini izgrađeni su u tom periodu, imali smo najveće plate, standard i nivo tehnološke razvijenosti. Pučem 1988. srušeno je tadašnje rukovodstvo, ne kažem da je bilo dobro, ali je bilo legitimno. Ustav iz 1990. godine devastirao je prava Vojvodine, dve godine kasnije vojvođanska imovina je prestala da postoji: spajanjem Naftagasa i Jugopetrola nastao je NIS, u razmeri 95 odsto Naftagas i 5 odsto Jugopetrol, koji smo na kraju poklonili Rusima za 400 miliona evra. Vojvodina je izgubila vlasništvo nad vodama, šumama, Elektrovojvodinom, putevima, železnicom... Od 1992. do 2000. Pokrajina je i ekonomski uništena. Inicijativa za promenu ustavnog položaja Pokrajine potekla je 2001. iz Vojvodine, da bi 2002. bio usvojen omnibus zakon koji nosi veliku mrlju, jer je tadašnji potpredsednik vojvođanske  skupštine bez ovlašćenja Skupštine usvojio 19 amandmana Vlade na taj zakon. Od tada do donošenja Ustava nije se ništa radilo po pitanju vraćanja autonomije, a dešavalo se čak da Koštunica i njegova Vlada još više derogiraju ono što je preostalo od  autonomije Vojvodine.
To nerazumevanje Vojvodine u najvećoj meri potiče od desničara iz beogradskog „kruga dvojke“, dakle od ljudi koji bi da žive u 19. veku i vreme nacionalnog romantizma. To su oni koji žele isključivo unitarnu, velikosrpsku državu, u čijem sklopu bi bila Republika Srpska, delovi Makedonije, Hrvatske i Crne Gore. To je škola mišljenja koja postoji još od Prvog svetskog rata, čiji sledbenici ne mogu da shvate da je snaga države u decentralizaciji, na spuštanju nadležnosti na niže nivoe vlasti, dok bi država zadržala svoje atribute. Nije Vojvodina jedina koja bi trebalo da postoji. Ne vidim zbog čega Beograd ne bi imao nadležnosti kao Vojvodina, i zašto to ne bi imala Moravska regija, Šumadija, Sandžak i ostali. To je nerazumevanje prema pitanju decentralizacije i kreiranju potpuno novog koncepta uređenja države Srbije, gde bi Srbija bila građanska država, država svih njenih građana bez obzira na poreklo, nacionalnu i versku pripadnost. - dakle, moderna i efikasno uređena i pre svega funkcionalna država. Prema Vojvodini se neguje posebno nerazumevanje, jer Vojvodina u istorijskom, ekonomskom, političkom i kulturološkom smislu u velikoj meri odskače od centralnog dela Srbije. 
I to je razlog zašto Vojvodina do sada nije dobila statut?
Mislim da je između ostalog i to razlog. Da budem jasan: kada kažem desničari, ne mislim tu samo na članove desničarskih stranaka, već na ljude koji podržavaju taj stari, nazadni  koncept uređenja države. Među njima su pisci Memoranduma SANU, na osnovu kojeg je Šešelj „crtao“ granice Karlobag-Karlovac-Virovitica, deo SPC, članovi SANU, pojedine političke stranke izvan Vlade. Ali, takvih ljudi ima i u strankama vladajuće koalicije.
Pa, vi sedite u Vladi, zašto ste to sve ovo vreme tolerisali?
Mi jesmo deo vladajuće koalicije, ali nismo deo Vlade Srbije.
Imate trojicu državnih sekretara?
Imamo, ali oni su službenici.
Ali, to su političke funkcije. Državni sekretari mogu da prisustvuju sednicama Vlade, ako ih ministar ovlasti?
Svejedno, Liga nije politički subjekt u Vladi. Ponavljam, mi samo podržavamo tu Vladu i deo smo vladajuće koalicije.
Podržavate takvu Vladu u kojoj sede i ljudi koji zastupaju koncept u koji se autonomija nikako ne uklapa?
Po pitanju podrške Vladi, nije postojalo drugo rešenje. Jako bih voleo da u vladi svi razmišljaju kao mi ligaši, ali to na osnovu poslednjih izbornih rezultata prosto nije bilo moguće. Šta smo pre godinu dana imali kao alternativu? Vladu sa DSS, SRS i SPS-om. Ta kombinacija bila bi neuporedivo pogubnija i za Vojvodinu i za Srbiju. Birali smo tada između loših rešenja i izabrali smo najmanje loše. Zbog toga nemamo nijednog ministra, a mogli smo, na osnovu izbornog rezultata, da imamo čak i potpredsednika. Upravo zbog tih velikih razlika unutar vlade nismo ni želeli da budemo njen deo. Pitate zašto smo tolerisali da  statut ne bude usvojen za ovih godinu dana? Mislim da je to pitanje između Pokrajinskog odbora DS i njihove centrale. DS u Vojvodini ima 65 poslanika, sve odluke u Skupštini Vojvodine mogu sami da donose. Mogu sami da izvrše pravno-tehničku redakciju Predloga statuta. Nije LSV odutala od Platforme PIV-a, u kojoj je pisalo da Vojvodina mora da ima zakonodavnu, izvršnu i delimično sudsku vlast, izvorne prihode i sopstvenu imovinu. Nije LSV prihvatila ovakav Ustav, nije LSV proglasila 7 posto za pobedu, već su to uradili predstavnici DS. Zato smo i dozvolili da se između sebe dogovore kako treba da izgleda statut. Mi zbog statuta možemo da srušimo Vladu i to u vreme krize, s velikim rizikom da to bude pogubno za ekonomiju Srbije i njene evropske procese. I, šta bi bilo onda? Došli bi na vlast oni koji će imati još manje sluha za Vojvodinu od aktuelne Vlade.
 Smatrate li svojim uspehom definitivni raskid ugovora za Koncesiju na autoput Horgoš – Požega?
Koncesiju na autoput Horgoš-Čačak oborila je čitava pokrajinska administracija, a ne ja kao pojedinac. Kao predsednik Skupštine Vojvodine vodio sam čitavu priču i bio sam najeksponiraniji, ali konačni ishod nipošto nije samo moja zasluga. Obaranje ovako važnog pitanja za Vojvodinu dokazalo je da, ukoliko postoji jedinistvo u pokrajinskoj administraciji, tu mislim na kompletnu vlast, moguće je izboriti se za svoja prava. Liga već čitavu godinu traži da se Skupština Vojvodine izjasni o prodaji NIS-a Ruskoj federaciji i do sada nismo nailazili na podršku u vladajućoj koaliciji. A to pitanje je od suštinske važnosti – u pitanju je prodaja vojvođanske imovine i  visina obeštećenja. Ako Izvršno veće i skupštinska većina to ne smatraju preterano važnim pitanjem, onda smo u velikom problemu. Ipak, optimista sam: i za rušenje koncesije nam je trebalo dve godine, a pri tome PIV, ni tada, nije od početka podržavao tu akciju. Liga socijaldemokrata Vojvodine osnovana je pre skoro 20 godina i još onda smo zatražili da se Vojvodini vrati autonomija, a da Srbija postane moderna evropska država. U međuvremenu  je urađeno dosta, ali nama to nije dovoljno i zato od tih ciljeva ne odustajemo. Isti je slučaj sa NIS-om. Jer, ako mi odustanemo od pritiska, niko se time neće baviti. Da ne bude zabune, mi se ne zalažemo za raskid ugovora, već isljučivo za pravično obeštećenje Vojvodine.
Ima li šanse da se to i dogodi?
Okolnosti su trenutno takve da interesi Vojvodine nisu među prioritetima našim koalicionim partnerima u Skupštini Srbije, ali mi od odbrane tih interesa ne odustajemo. Međutim, naša politička snaga je takva kakva je, ona se zasniva na izbornim rezultatima. Kada budemo dobili više glasova na izborima, samim tim će i naš uticaj biti veći. A upravo to očekujem da će se desiti u bliskoj budućnosti. Liga naime iz izbora u izbore dobija sve više glasova  i naša je procena da ćemo već na narednim izborima dobiti više glasova od dosadašnjeg rekorda koji je postigla Koalicija Vojvodine 1996. godine. To je proces koji se kreće u pozitivnom smeru, iako ne toliko brzo koliko bih ja to hteo.

Zar nije ipak najvažnije poštovanje Ustava?
Mi smo bili protiv usvajanja tog Ustava i bilo bi malo paradoksalno da sada budemo veći katolici od pape. Nije odgovornost Lige što se Ustav ne poštuje, odgovornost je na čitavoj koaliciji čiji smo i mi deo. I zbog toga osećamo odgovornost. Međutim, vrlo je jasno da bi rušenje Vlade u ovom trenutku predstavljao korak unazad, a ne unapred. Liga je srušila Živkovićevu vladu, pa smo u naredne četiri godine dobili Koštunicu. Jednom smo se opekli i zato više nećemo biti ti koji će rušiti vladu. Ali, sve ostale metode pritisaka dolaze u obzir.
Kada je u pitanju statut, koje bi to, na primer,  bile metode?
Nećemo podržavati one ministre koji koče statut.. Uostalom, mi to već radimo, treba pogledati kako smo glasali do sada. Odgovor o statutu treba tražiti od demokrata. Uvek je najlakše prebaciti odgovornost na LSV. Ali, da mi nismo pritisli Vladu, nikad Vojvodini ne bi pripalo onih famoznih sedam posto u budžetu. Mi ne možemo da nateramo da unutar DS postignu dogovor o statutu. Da je u pitanju sukob između pokrajinskih i centralnih organa, bilo bi svakako lakše. Uostalom, sve partije u Vojvodini čija je centrala u Beogradu imaju taj problem u unutarstranačkim odnosima, i mi to ne možemo da razrešimo. Liga je zahtevala da se o statutu izjasni Skupština Vojvodine, ali ta inicijativa nije prihvaćena. U Skupštini Vojvodine, kao i u Skupštini Srbije imamo po pet poslanika. Dobili smo na poslednjim izborima 90.000 glasova. To je u ovom momentu naša politička snaga i na osnovu toga maksimalno vršimo pritisak, a on nekad ume da bude veći nego što to omogućava naša snaga u parlamentu. Građani Vojvodine moraju jasno da znaju za šta glasaju. Ako u pogledu autonomije Vojvodine žele više, to sadašnja većina u Skupštini Vojvodine ne može da im obezbedi.
Javnost je uverena da su usvajanje statuta prvenstveno usporili odnosi unutar DS, čak se govorilo o personalnim sukobima koje je iniciralo usvajanje statuta u vojvođanskoj skupštini? 
Ne verujem da postoji personalni sukob u DS, niti da je u pitanju sukob jedne grupe ljudi sa drugom grupom. Ali da postoji sukob koncepata, mišljenja u kom pravcu treba da se ide, to je očigledno, ali to je i normalno za stranku kao što je DS. Čitavo ovo kašnjenje sa statutom je zbog toga što u okviru najveće stranke u zemlji, DS-u, nije postojao konsenzus. Pre svega ovoga, taj konsenzus je bilo potrebno ostvariti i unutar drugih stranaka sa centralom u Beogradu. Nije ga bilo i zato smo dobili ovo kašnjenje. Liga nije imala način, niti to smatramo pristojnim, da učestvuje u raspravama unutar drugih stranaka.
Liga se u javnosti prvenstveno prepoznaje po zalaganju za vojvođansku autonomiju. Ipak, u poslednje vreme okrenuli ste se oživljavanju srednjeg slova u skraćenici LSV -  dakle, socijaldemokratiji. S obzirom na trend ukrupnjavanja političke scene, pre svega stranaka te provinijencije, da li se tim aktivnostima kandidujete za neku buduću koaliciju?
Pokrenuli smo taj deo programa i na njegovoj realizaciji radimo intenzivnije nego u prošlosti, što samo znači da se u Srbiji konačno kristališu političke opcije i ja očekujem da će naredna vlada biti prva vlada desnice ili pak vlada levice. Više nećemo imati vlade u kojima ima i monarhista i levičara, i ovih i onih, niti će se vladajuće koalicije praviti po principu „svi smo za nešto“ ili smo „svi protiv nečega ili nekoga“.
Ako bi se nakon narednih izbora pravila, recimo, vlada levice, možete li da zamislite Ligu u istoj vladi sa SPS-om?
U sadašnjim uslovima, oni su nama nužno zlo, a verujem i mi njima. Uostalom, oni su glavni razlog zašto Liga nema ministra u Vladi Srbije. Da li bismo sedeli u istoj vladi sa SPS-om, to je u ovom trenutku hipotetičko pitanje. Ali, ako bi tako nešto bilo jedino rešenje, mogli bismo o tome da razmislimo. SPS će se vrlo brzo odreći Slobodana Miloševića, i sad su već prilično distancirani od njega. Međutim, mi insistiramo na sprovođenju lustracije, ali se ona ne odnosi samo na SPS, već na sve političare, novinare, ljude u raznim insitutucijama... koji su doprineli utemeljenju zla i njegovom širenju tokom 90-ih godina.
 

Vojvodjanska geografija

  • Ako je verovati jednom ministru (?!) većina nas će još ovaj broj čitati udobno uvaljena u fotelju ili ljuljašku, a nakon toga, krevet, čajevi, maske, briga - grip. Svinjski. Tako je to kad smo ukinuli 29. Novembar, a znalo se šta se tada radi sa svi­njama. U svakom slučaju mir ovih letnjih meseci bliži se kraju. Sreća pa i epidemije imaju svoj kraj. Nadajmo se ne i početak.
    Opširnije...
  •  


    Sećate li se čuvene rečenice „Meni nije važno da li crni čovek svira za belim klavirom ili beli čovek za crnim klavirom, ja samo hoću da slušam muziku i kličnem, bravo maestro“. I možda zato i nije važno da li će Novi Sad biti glavni grad Vojvodine ili neće. I nije važno hoće li statut Vojvodine ikada biti usvojen ako je muzika koju slušamo takva da možemo da uživamo i vičemo „bravo maestro“.

    Opširnije...

  • Bez komentara
    Opširnije...