close

Vojvođanski magazin

Vojvodjanski magazin izlazi jednom mesečno,
1. u mesecu.

Glavni i odgovorni urednik
Goran Karadžić

Pomoćnik urednika
Ilija Tucić

Izvršni urednik
Velimir Kostadinov

Marketing
Biljana Stamenković
e-mail: biljana@vm.rs
061 17 33 575

Redakcija
Tibor Arva, Saša Jovanović, mr Mirjana Maksimović
Milan Trbović, Živan Lazić, Jovan Njegović Drndak
Dragan Batinić, Marina Luković, Sofija Pualić-Špero
Atila Kovač, Srđan Janjušević, Nikola Nikšić
Jelena Jovanović, Dragan Stojanović, Jovana
Zdjelarević, Branka Jajić

 

Stari nameštaj
Draško Ređep

Izdavač
doo Fabrika slova
Petrovaradin
Mažuranićeva 10a
021 500 656
e-mail: redakcija@vm.rs
kontakt: 

Direktor
Aleksandra Borđoški

Distribucija
Press International, Novi Sad

Štampa
Rotografika, Subotica

Magazin info

na sajtu je:

vm_44-komplet_Page_01.jpg

Januarski

Potražite na kioscima

  • komplet-vojvodjanski-45_Page_01
    Jelena Blanuša - Sombor
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_22
    Trafiking - Beg iz košmara
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_24
    Šta kad istekne rok?
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_26
    Mirko Kaldaraš - Rom koji kvari statistiku
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_28
    Erdevik - Na tri jezera
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_38
    Sterilitet u porastu
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_42
    Kovač mačeva - Na stari način
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_46
    Brodvej - Naš čovek
  • komplet-vojvodjanski-45_Page_08
    R. Čoban: Ne izmišljam toplu vodu
Čador modre boje

Nje više nema – to je bio zvukBranko RadičevićA Kornelije Kovač i Đorđe Balašević to čine...
Full Story >>

smart-skola

 
Žeželjev most se gradi dogodine PDF Štampa El. pošta
Napisao Tekst: Milan Trbović Foto: Dragutin Savić   

intervju1

Koliko puta smo do sada slušali o tome kako na važna mesta treba dovesti mlade ljude? Pred vama je Nebojša Malenković. U osnovnoj školi je bio vukovac, u srednjoj đak generacije, a na fakultetu diplomirao sa desetkom, odbranivši rad o kapitalnim ulaganjima u privredu Vojvodine. Tako je u svojoj 24. godini došao na čelo Fonda za kapitalna ulaganja Vojvodine i postao najmlađi direktor jedne pokrajinske instutucije

Poslednjih meseci na rad Fonda za kapitalna ulaganja AP Vojvodine više je podsećao problem sa neispunjenjem obavezama prema izvođačima radova, nego činjenica da se, uprkos ekonomskoj krizi, osnovna misija ove institucije nije prekidala. Istina, dugovanja izvođačima ne idu na dušu Fondu, već državnoj kasi iz koje nije u predviđeno vreme stizao novac definisan Ustavom. Posle razgovora i političkih pritisaka u Skupštini Srbije, u Fondu očekuju da će do pete godišnjice njihovog postojanja Republika izmiriti obaveze prema njima (a u pitanju je nezanemarljivih osam milijardi dinara) te poravnati dugovanja prema izvođačima radova.

 

Opširnije...
 
Otrov koji je prelio čašu PDF Štampa El. pošta
Napisao Živan Lazić, Foto: Martin Candir, arhiva VM   

otrov1

Da čaša vode u Vojvodini ne bi vredela kao u Sahari, neophodno je da zaštitimo izvorišta od zagađenja, prerađujemo sve otpadne vode, izgradimo regionalne vodovodne i kanalizacione sisteme, modernizujemo preradu vode i politikom cena racionalizujemo njenu potrošnju

Vode u Vojvodini ima gotovo svud; čim se dublje zaašovi, pojavi se. Ovo stanovište, zasnovano na iskustvu iz prethodnih vekova, jeste stereotip kojim je vlast pravdala stalno odlaganje gradnje modernijih vodovodnih i kanalizacionih sistema.
Boža Dalmacija, direktor Instituta za hemiju u Novom Sadu, pojašnjava da su izvorišta gradova neposredno uz Dunav, Savu i Tisu - aluvijalni rezervoari vode nastali pročišćavanjem i taloženjem rečne vode. Ostali piju onu iz starijih geološkoih perioda, poreklom sa Karpata, staru i do 10.000 godina, koja je puna organskih ostataka nastalih razlaganjem brojnog rastinja. Od nekadašnjeg Panonskog mora ostao je višak natrijuma, a u pojedinim delovima srednjeg Banata i srednje Bačke previše je i arsena. Više od dozvoljene količine ima i kalcijuma, gvožđa, mangana, borata... Kako je Panonija već poodavno agrarno područje, prisustvo amonijaka, nitrata i nitrita umnogome je posledica prevelikog đubrenja.

Opširnije...
 
Uskraćena pa vraćena PDF Štampa El. pošta
Napisao M. Trbović, Foto: arhiva VM   

imovina1

Pored 1.100 objekata koji će biti vraćeni Vojvodini, među kojima su zgrade, poslovni i rezidencijalni prostori, ali i odmarališta (za čije će vlasništvo Pokrajina morati da se bori sa bivšim republikama SFRJ), na spisku je i oko 800 završenih objekata čiju je izgradnju finansirao Fond za kapitalna ulaganja AP Vojvodine

Potpis predsednika Borisa Ta­dića na Zakon o javnoj svojini, koji je usvojen krajem septembra ove godine, nije se ni osušio, a vojvođanska administracija već je pokrenula proceduru za upis imovine nad kojom smatra da ima svojinska prava. U Banovini je, očito, spremno dočekano usvajanje zakona, te je tako još tokom oktobra Republičkoj direkciji za imovnu upućen inventar onoga što se očekuje da postane vojvođanska imovina, kao i kompletna dokumentacija za 110 objekata sa tog spiska.

Opširnije...
 
Rakija od čega poželiš PDF Štampa El. pošta
Napisao Jovana Zdjelarević, Foto: Dragutin Savić   

rakija1

Enolozi, stručnjaci za vino i alkoholna pića, kažu da se rakija može praviti od svega što sadrži šećer. Petar Subić je to sam otkrio i već decenijama eksperimentiše raznim voćem. Ipak, baš kao što šnajderi hodaju poderani, šusteri probušenih cipela, a majstori voze neispravne bicikle, čika Pera, majstor za rakije – ne pije alkohol

Dobro su nam poznati stihovi posvećeni kraljici domaćih alkoholnih pića: ”Rakijice, rako, ja te volim jako, a ti mene rako, u jendek polako”. Nema ko se ovim redovima neće nasmejati, ali i priznati da su istiniti, jer rakija dovodi do jendeka, ali i ispod stola. Mnogi, međutim, tvrde da je čašica domaće rakije dnevno pravi recept za dugovečnost. Kako bilo, Petar Subić, evo već šestu deceniju provodi u društvu rakije. Ne, nije to što mislite…

Opširnije...
 
Vitezovi sa tapaciranim oružjem PDF Štampa El. pošta
Napisao Tomo Rakočević, Foto: D. Savić   

vitezovi1

Ako u Novom Sadu ili u okolini vidite srednjovekovne vitezove kako se biju u prisustvu lepih dama, a pritom su tu negde i vilenjaci, trolovi i zmajevi, verujte - sa vama je sve u redu. Niste naišli na rupu u vremenu, već na viteški red „Zeleni barjak“

Pre nešto više od pet godina, Vuk Armacki je sa društvom provodio sate igrajući stone igre sa mitološkom tematikom. Vremenom im je uživljavanje u tuđe likove postalo nedovoljno, zbog čega su odlučili da u scenario unesu neophodnu dozu stvarnosti. Malo-pomalo, društvo se sve više uda­ljavalo od stola, ostvarujući svoju fantaziju u koordinatnom sistemu realnog prostora i vremena. Skoro preko noći, bezbrižno društvo mladića postalo je epska vojska od krvi i mesa, odlučna da svoju čast brani pod zastavom viteškog reda „Zeleni barjak“.

Opširnije...
 
Turista u rođenoj zemlji PDF Štampa El. pošta
Napisao Jovana Zdjelarević, Foto: Lična arhiva   

tur1

Hodala je ona Evropom, no ništa joj nije pričinilo toliko zadovoljstva kao tura koju je nazvala „Vojvodina na četiri dlana u pet dana“, u kojoj je spojila zaljubljenost u Vojvodinu i zemljanu  arhitekturu, u znanje i putovanja, kao i u jednog Bojana, sa kojim je odlučila da, pre no što isplaniraju zajedničko putovanje u neke daleke i egzotične krajeve, istraže svoje dvorište

Irski književnik Džordž Mur rekao je da čovek putuje svetom u potrazi za onim što mu nedostaje te da se vraća kući da bi to pronašao. Tako je i Dragana Marjanović putovala svetom – Siriju i Kolumbiju posetila je u okviru programa razmene studenata, a u Ruandi se zadržala tri godine radeći u arhitektonskom birou. I to je samo deo njenih putešestvija. Hodala je ona i Evropom, no ništa joj nije pričinilo toliko zadovoljstva kao tura koju je nazvala „Vojvodina na četiri dlana u pet dana“, u kojoj je spojila zaljubljenost u jednog Bojana, Vojvodinu, u zemljanu arhitekturu, znanje i putovanja. Ona i Bojan odlučili su da, pre no što isplaniraju zajedničko putovanje u neke daleke i egzotične krajeve, istraže ono što je u našem dvorištu.

Opširnije...
 
Vremeplov duhovnosti PDF Štampa El. pošta
Napisao Marina Luković, Foto: Martin Candir   

man0

Manastiri na Fruškoj gori vekovima su pljačkani i paljeni, bombardovani i rušeni u ratovima i pohodima raznih vojski, pa i srpskih. Od nekadašnjih četrdeset ostalo ih je sedamnaest…

Veliki srpski pesnik Jovan Jo­vanović Zmaj zapisao je da je Frušku goru Bog stvarao dok se odmarao i razmišljao o prirodnim lepotama. Stoga, možemo je slobodno nazvati srcem Vojvodine. Sedamnaest fruškogorskih manastira svedoče o srpskoj religiji i predstavljaju jedinstvene spomenike arhitekture i slikarstva sred­njo­vekovne Srbije. Mnogi poznati srpski pisci poput Dositeja Obradovića, Lukijana Mušickog, Laze Kostića, Đure Jakšića i drugih boravili su bar neko vreme u fruškogorskim manastirima. Ilarion Ruvarac, jedan od naših cenjenijih istoričara, u manastiru Grgeteg napisao je svoja najpoznatija dela.
Opširnije...
 
Ekstremna snaga slabijeg pola PDF Štampa El. pošta
Napisao Jovana Zdjelarević, Foto: Dragutin Savić i i lična arhiva   

ekstr1

Verovatno je tačno da su muškarci jači pol, ali postoje i žene koje uživaju u ekstremnim sportovima, osvajaju medalje, ali su pritom zadržale ženstvenost i prosek od 9,5 na fakultetu. Ne verujete? Onda ne poznajete Senku Bajić

Strah od pada i povrede obično je jači od želje za adrenalinskim udarima, pa se za osobe koje se bave ekstremnim sportovima kaže da su „adrenalinski zavisnici“. Mlada Novosađanka Senka Bajić ubraja se upravo u tu manjinu, kada je Srbija u pitanju. Podjednako dobro vlada snoubordom i mauntinbordom - daskama na kojima jezdi u zavisnosti od godišnjeg doba. Ova dvadesetdvogodišnjakinja prošlogogodišnja je vicešampionka države u dve snoubord discipline - Big Air i Slope Style - aktuelna šampionka u disciplini Big Air, dok je druga u disciplini Slope Style. Takmiči se od 2009. godine, kada na Euro kupu na Kopaoniku osvaja sedmo mesto vozeći snoubord, a samo dve godine kasnije ponosno staje na šampionsko postolje i sve druge ostavlja iza sebe.

Opširnije...
 

Vojvodjanska geografija

  • Ako je verovati jednom ministru (?!) većina nas će još ovaj broj čitati udobno uvaljena u fotelju ili ljuljašku, a nakon toga, krevet, čajevi, maske, briga - grip. Svinjski. Tako je to kad smo ukinuli 29. Novembar, a znalo se šta se tada radi sa svi­njama. U svakom slučaju mir ovih letnjih meseci bliži se kraju. Sreća pa i epidemije imaju svoj kraj. Nadajmo se ne i početak.
    Opširnije...
  •  


    Sećate li se čuvene rečenice „Meni nije važno da li crni čovek svira za belim klavirom ili beli čovek za crnim klavirom, ja samo hoću da slušam muziku i kličnem, bravo maestro“. I možda zato i nije važno da li će Novi Sad biti glavni grad Vojvodine ili neće. I nije važno hoće li statut Vojvodine ikada biti usvojen ako je muzika koju slušamo takva da možemo da uživamo i vičemo „bravo maestro“.

    Opširnije...

  • Bez komentara
    Opširnije...