Magazin sa kontrolisanim geografskim poreklom

Petrovaradin – GRADIĆ PO MERI NOVOG VEKA

U jednoj rečenici – u Petrovaradinu više ništa neće ostati isto. Pravi se bezmalo istorijski presek. Svidelo se to nekome ili ne, ali biće ovo jedna fantastična avantura!

Generacije stanovnika Petrovaradina insistirale su na posebnosti i njegovom jedinstvenom mentalitetu. Nekako kao da je i u praksi zaista tako bilo. To se snažno videlo od devedesetih godina, pa na ovamo. U Novom Sadu je pre tridesetak godina počela intenzivna urbanizacija. Na Telepu, Podbari, Grbavici, Detelinari, Rotkvariji… gotovo preko noći nestajale su mirne ušorene ulice, u kojima se živelo na bezmalo tradicionalan način. Već za par meseci nicale bi petospratnice sa potpuno novom atmosferom i identitetom. Nastavilo se u novom veku. Još brže i očiglednije. Iz tipično panonske, bezmalo varoši, Novi Sad je izrastao u moderan grad evropskog tipa.

A onda, kada bi se nostalgični Novosađani uželeli mira i one specifične nostalgične atmosfere gradskih ulica, pešice ili biciklom prelazili bi u Petrovaradin. On je nekako večito ostajao isti. Zapravo, što zbog prisustva vojske i velikih vojnih objekata, što zbog istorijskog kulturnog nasleđa, čije je očuvanje podrazumevalo da su mnoga zdanja pod zaštitom, što opet znači da se bez saglasnosti nadležnih na njima nijedan crep ne sme menjati – Petrovaradin zaista i jeste bio isti. Kako sam gradić, tako i samo naselje duž Preradovićeve ulice. Petrovaradin je bio fotografija iz porodičnog albuma koja se ljubomorno čuvala.

A onda… ako je neko otišao iz Petrovaradina pre više od godinu dana, pa se tek sada prvi put vratio, ostaće u čudu. Petrovaradin je postao jedno od najintenzivnijih gradilišta u Pokrajini. Niče po nekoliko zgrada istovremeno. Vozači često obilaznicama traže put do svog cilja. Šta se to dogodilo? Urbanistički plan generalne regulacije Petrovaradina predvideo je potpunu transformaciju ovog naselja koje danas ima 18.000 stanovnika, koliko i Stara Pazova na primer. Obiman plan obuhvata Petrovaradin sa sremske strane grada i deo u zoni planiranog mosta na trasi nekadašnjeg Mosta Franca Josifa. U planu se nalazi kako postojeće stanje, tako i planovi za naredne decenije.

U nacrt Plana generalne regulacije Petrovaradina ucrtani su novi most na Dunavu, stambena zona na Trandžamentu, novi vrtići i škole, sportski park, kao i mreža biciklističkih staza. Najveći deo celina u sklopu Petrovaradina namenjen je stanovanju – Stari i Novi Majur, Trandžament i Sadovi. Opštestambenim zonama su namenjeni delovi Trandžamenta i Starog i Novog Majura, višeporodično stanovanje je u delovima Preradovićeve, a za namenu poslovanja zadržava se Radna zona Istok. U prvom planu je, naravno, kulturno nasleđe ovog područja, odnosno Petrovaradinska tvrđava sa okruženjem i Petrovaradinska ada, u okviru koje se nalaze zone zaštitnog zelenila i površine za hidrotehničke zahvate.

Plan identifikuje pet prostornih celina. Prva celina je Petrovaradinska tvrđava sa okruženjem, koju čine je Petrovaradinska tvrđava sa Podgrađem, najveći deo Starog Majura i deo Trandžamenta. Kad je reč o severnom delu Trandžamenta, osim namene groblja, prostor će u budućnosti biti namenjen kulturi, sportu, rekreaciji, turizmu i ugostiteljstvu, s usmerenjem na promociju Petrovaradinske tvrđave – ali i opštegradskom centru. U okviru ove prostorne celine su i Varadinski most, novi Žeželjev most i planirani pešačko-biciklistički most na trasi nekadašnjeg mosta Franca Josifa.

Prostorna celina Petrovaradin, koju čine deo Starog Majura, ceo Novi Majur i južni deo Trandžamenta. Zona je pretežno namenjena porodičnom i višeporodičnom stanovanju, opštestambenim zonama, srednjoj školi i u manjoj meri opštegradskom centru. Sledeća je prostorna celina Radna zona Istok. Definisana je prugom i odbrambenim nasipom, a oko 70 odsto površine je namenjeno poslovanju. Planom nisu predviđene neke veće izmene.

Prostorna celina naselje Sadovi pretežno je namenjena porodičnom stanovanju i poslovanju sa stanovanjem, sa pratećim sadržajima javnih službi lokalnog nivoa (osnovna škola, dečije ustanove, pijaca), javnih površina, kao i sadržajima opštegradskog centra. U severoistočnom delu ove zone planira se sportski park i kompleks transformatorske stanice. Konačno, prostorna celina Petrovaradinska ada i deo Dunava namenjena je površinama za hidrotehničke zahvate sa postrojenjem za preradu vode, zaštitnom zelenilu i Dunavu… Generalno ovaj plan poslužiće kao osnov za realizaciju nekih ideja, poput izgradnje pešačko-biciklističkog mosta i stambeno-poslovnog kompleksa na Trandžamentu. Prostor zapadno od Ulice Račkog planira se za proširenje stambene zone, pijacu i osnovnu školu, a stambeno naselje uz železničku stanicu za višeporodično i porodično stanovanje s poslovanjem.

U domenu saobraćajne infrastrukture, autori plana smatraju da je neophodno da se utvrdi novi režim saobraćaja za Petrovaradinsku tvrđavu u celini, ali i za njene pojedinačne delove. Prostor Gornje tvrđave i Hornverka se planira bez kolskog saobraćaja i parkiranja. U okviru Podgrađa zadržava se namena Vojne bolnice dok se ne stvore funkcionalni, prostorni i drugi uslovi za njeno izmeštanje. Za zonu zaštitnih bedema Podgrađa planira se parkovska površina sa pratećim sadržajem. Ono što će biti posebno zanimljivo, to je da će ponovo svoju funkciju dobiti stubovi koje smo decenijama gledali kako vire iz vode i trasa nekadašnjeg mosta Franca Josifa i tunel ispod tvrđave.

Novi most se planira kao pešačko-biciklistički, a revitalizacija tunela u postojećim gabaritima. U tunelu se planira vertikalna komunikacija sa gornjim platoom Gornje tvrđave – lift ili stepenište, ali detaljnije će se sve razraditi urbanističko-arhitektonskim konkursom. Osim kao pešačko-biciklistička komunikacija, tunel je planiran kao promotivno-izložbeni prostor posvećen istoriji Petrovaradinske tvrđave.

U jednoj rečenici – u Petrovaradinu više ništa neće ostati isto. Pravi se bezmalo istorijski presek. Petrovaradin zanovi vek.

Svidelo se to nekome ili ne, ali biće ovo jedna fantastična avantura!

Tekst: Nada Jokičić
Foto:Edin Hodžić

Projekat sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.
„Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.“


Možda vam se svidi...

Dobrodošli