Magazin sa kontrolisanim geografskim poreklom

Svetlana Selaković: Kad se život zabroji

Pesimisti se pozivaju na podatke da smo, uz Japan i još nekoliko zemalja, među najstarijim stanovništvom na svetu. Optimisti kažu da se sve to što se događa nama događa i drugima. Mi se samo trudimo da budemo realistični, i zato razgovaramo sa pomoćnicom pokrajinskog sekretara za demografiju, kojoj je rešavanje ovog pitanja svakodnevni posao

 

Na stranama našeg lista objavili smo preko 130 reportaža posvećenih vojvođanskim selima. Poslednjih godina nešto nam je privuklo pažnju. Gde god da smo otišli, na pitanje koliko selo ima stanovnika dobijali bismo odgovor: Zvanično „toliko i toliko“, ali ako biste došli uveče i prebrojali koliko nas ovde spava, broj bi bio daleko manji! Recimo, u Žitištu su nam rekli – zvanično 3.000, ali nas na spavanju sigurno nema ni 2.000. I tako je svugde. Bačka Topola ili Apatin manji su za trećinu. U Somboru je odavno upaljena crvena lampa za opštu opasnost. Zvanična projekcija glasi da nije daleko dan kada će se Bela Crkva pretvoriti u salašarsko naselje… Šta li nam se to događa? Odlučili smo da odgovor dobijemo od najpozvanijeg sagovornika.

 

Demografsko pitanje u Vojvodini je „pitanje svih pitanja“. Posle dužeg vremena, Vojvodina ima znatno manje od 2.000.000 stanovnika. Koliko je ovo pitanje u javnosti prepoznato kao prioritetno?

Broj stanovnika u Vojvodini pao je ispod 2.000.000 još 2007. godine i od tada je zastupljena tendencija pada, tako da, na primer, u 2014. godini imamo 1.901.935, a u 2018 ‒ 1.861.863 stanovnika. Demografsko pitanje je postavljeno vrlo visoko na agendama svih nivoa vlasti u Srbiji, kao i u stručnoj javnosti, bez čijih se istraživačkih i naučnih dostignuća ne bi ni moglo sagledati realno stanje, pa samim tim ni kreirati adekvatne mere.

 

Kako značaj demografskog pitanja sagledava vaš sekretarijat? Koliko radite na njegovom predstavljanju javnosti?

U Pokrajinskom sekretarijatu za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, kao i na nivou čitave Pokrajinske vlade, pitanje ublažavanja i zaustavljanja negativnih demografskih kretanja ima visok prioritet i raznim merama i aktivnostima ukazujemo na ozbiljnost ove teme, trudeći se da animiramo najširu javnost, kako ljudi ne bi mislili da se to nama ne dešava ili da nam se ne može desiti, već upravo obrnuto. Smanjenje broja stanovnika i sve starije stanovništvo jeste realnost svakoga od nas.

 

Dugo je u fokusu bio pad nataliteta i negativan odnos rođenih i umrlih. No, u poslednje vreme ogroman problem predstavlja, u pojedinim sredinama u Vojvodini i dramatičan, odlazak iz zemlje. Da li vaš sekretarijat prati ovu tendenciju i kakvi su vam uvidi u ovu problematiku?

Mi smo u redovnoj i živoj komunikaciji sa svim lokalnim samoupravama na teritoriji AP Vojvodine i sa nadležnim službama sa kojima sarađujemo zbog prirode našeg posla. U prvom talasu, veliki odliv stanovništva iz zemlje bio je među mađarskim življem, ali se to proširilo i na druge sredine, pa i na većinsko srpsko stanovništvo. Problem je u tome što vi kada napuštate zemlju, nemate nikakav formular u kom naglasite da li odlazite na tri dana, tri godine ili zauvek. Zrenjanin 2001. ima 135.503, a 2018 – 116.784 stanovnika. Bezmalo 20.000 manje. Subotica u istom periodu spada sa 152.119 na 137.173. stanovnika. Izuzetak je grad Novi Sad koji je u istom intervalu bogatiji za preko 50.000 ljudi – od 302.593 stanovnika u 2001. godini „narastao“ je na 358.572 u 2018.Na trećoj godini prava, kada smo učili javno međunarodno pravo, profesor nam je rekao da je već tada tendencija u svetu bila da se smanji broj ljudi sa dvojnim državljanstvom. Mi sad u Vojvodini imamo mnogo ljudi koji imaju dvojno državljanstvo. Neki imaju i trojno, na primer mađarsko, hrvatsko i srpsko. Moramo se oslanjati na statistiku. Recimo, znamo da imamo 240.000 naših ljudi u Nemačkoj, puno ih je i u Austriji, a to znamo jer te zemlje vode podatke koliko je naših građana tamo dobilo radnu dozvolu. Veoma je važno prilikom popisa, a naredni je 2021, „uhvatiti“ sve relevantne podatke. Vrlo je važno da li je neko u inostranstvo otišao pre više od godinu dana. U tom slučaju se ta osoba može smatrati trajno odseljenom.

 

Kada je u pitanju variranje broja stanovnika, imamo li neke statističke podatke sa terena?

Primera radi, grad Sombor je početkom ovog veka, 2001. godine, na svom području imao skoro 100.000 stanovnika (2001 ‒ 99.600), a 2018. broji 79.437. To je ogroman pad, nestala je čitava jedna varošica. Nažalost, u većini vojvođanskih opština poatoji tendencija pada broja stanovnika, ne svugde drastična. Primera radi, Zrenjanin je 2001. imao 135.503, a 2018 – 116.784 stanovnika. Bezmalo 20.000 manje. Subotica tokom istog perioda spada sa 152.119 na 137.173. stanovnika. Izuzetak je grad Novi Sad, koji je u istom intervalu bogatiji za preko 50.000 ljudi – od 302.593 stanovnika u 2001. godini, „narastao“ je na 358.572 u 2018.

 

Kada je u pitanju podsticanje nataliteta, Pokrajinska vlada je donela niz značajnih odluka. Možemo li navesti najznačajnije i možda reći nešto o povratnim efektima njihove primene?

Očekujemo da se sprovođenjem pronatalitetnih mera na teritoriji AP Vojvodine pokrenu procesi ublažavanja negativnih demografskih kretanja, naročito na planu rađanja trećeg i četvrtog deteta, jer je upravo progresija rađanja od drugog ka trećem i četvrtom najniža. Novčana pomoć porodici u kojoj se rodi treće dete jeste mera koja se realizuje od 1. januara 2013. godine. Visina ove novčane pomoći iznosi 12.000 dinara na mesečnom nivou, i isplaćuje se u 24 mesečne rate, a iznos se utvrđuje rešenjem Pokrajinske vlade za svaku kalendarsku godinu. Finalizacija isplate ove mere predviđena je za 31. decembar 2020. godine. U budžetu AP Vojvodine je za ovu meru opredeljeno, za 2019. godinu: 180.000.000 dinara, a od 2016. do danas ukupno: 1.960.392.000 dinara.

Znam da se za ovu priliku sve ovo nabrajanje može učiniti preteranim, ali želim da naglasim da mi zaista činimo ogroman napor radi realizacije našeg cilja. Stoga, čak ni ovo pomenuto – nije sve! Recimo, postoji i mera sufinansiranja troškova biomedicinski potpomognute oplodnje za drugo, treće i svako naredno dete. Ova mera realizuje se od decembra 2014. godine. Visina ove novčane pomoći iznosi 200.000 dinara po bračnom, odnosno vanbračnom paru, a iznos se utvrđuje rešenjem Pokrajinske vlade za svaku kalendarsku godinu. Svaka porodica (bračni ili vanbračni par) ima pravo na jedan pokušaj BMPO godišnje. Od početka realizacije mere podneto je ukupno 437 zahteva za dodelu sredstava za sufinansiranje troškova biomedicinski potpomognute oplodnje za drugo, treće i svako naredno dete, a rođeno je ukupno 107 dece iz 79 porođaja. U budžetu AP Vojvodine, za ovu meru opredeljeno je, za ovu godinu 30.000.000 dinara.

 

Obrazovan je i Budžetski fond za pronatalitetnu populacionu politiku?

On je obrazovan prošle godine za sredstva namenjena podsticanju i unapređenju pronatalitetne populacione politike na teritoriji Vojvodine. Sredstva za finansiranje Pronatalitetnog fonda obezbeđuju se iz budžeta Autonomne pokrajine Vojvodine, donacija, fondova Evropske unije i drugih izvora, u skladu sa zakonom. Sredstva Pronatalitetnog fonda koriste se za sprovođenje mera utvrđenih Programom demografskog razvoja AP Vojvodine, kao i za kreiranje i sprovođenje drugih pronatalitetnih mera u skladu sa zakonom. Iz Pronatalitetnog fonda je finansiran Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava porodicama u kojima se rodi treće ili četvrto dete za rešavanje stambenog pitanja ili za unapređenje uslova stanovanja na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine, raspisan 31. 8. 2018. godine, za čiju je realizaciju bilo izdvojeno 63.000.000 dinara u 2018, a u 2019. godini 175.000.000 dinara.

 

Jedna od zanimljivijih mera jeste dodela bespovratnih sredstava porodicama u kojima se rodi treće ili četvrto dete za rešavanje stambenog pitanja ili za unapređenje uslova stanovanja na teritoriji Vojvodine.

Mera je realizovana putem konkursa koji je raspisao Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, sa ukupnim iznosom od 63.000.000 dinara. Ukupno je podržano 55 porodica u kojima su se rodila deca trećeg, odnosno, četvrtog reda rođenja, počevši od 1. januara 2018. godine, zaključno sa 31. avgustom 2018. godine. Predviđena sredstva za ovu meru u 2019. godini iznose 175.000.000 dinara i biće realizovana putem konkursa koji je upravo okončan 4. jula i sada komisija radi na pregledu celokupne konkursne dokumentacije. Trudimo se da animiramo najširu javnost kako ljudi ne bi mislili da se to nama ne dešava ili da nam se ne može desiti – već upravo obrnuto. Smanjenje broja stanovnika i sve starije stanovništvo realnost je svakoga od nas.Ali čak ni to nije sve… Sledeća mera je pravo na materinski dodatak za nezaposlene majke za treće ili četvrto dete. Visina ove novčane pomoći iznosi 15.000 dinara na mesečnom nivou, a iznos se utvrđuje rešenjem Pokrajinske vlade za svaku kalendarsku godinu. Ovu novčanu pomoć ostvaruje nezaposlena majka koja je, počev od 1. jula 2018. godine, rodila treće ili četvrto dete i koja se nalazi na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje najmanje godinu dana do dana rođenja deteta kao i od dana rođenja deteta do dana podnošenja zahteva, neprekidno, a dužina prava na materinski dodatak određuje se na osnovu statusa nezaposlenosti majke i ne može trajati duže od 24 meseca neprekidno. Za realizaciju ove mere u 2019. godini, u budžetu Autonomne pokrajine Vojvodine opredeljeno je 270.000.000 dinara. Do kraja juna, pravo na ovu meru ostvarilo je 377 korisnica.

 

Jednom prilikom rekli ste kako ulaganje velikog napora radi sprovođenja pronatalitetne politike neće dati rezultat ukoliko se ne učini mnogo više da se ti ljudi jednog dana zadrže i ostanu u Srbiji. Na koji način se na to može uticati?

Efekti afirmativne pronatalitetne politike merljivi su na duži period – 5 i 10 godina. Svi napori usmereni na zaustavljanje negativnog demografskog kretanja i povećanje nataliteta imaće svoj smisao u okviru celokupne reformske politike Vlade Srbije i Pokrajinske vlade ukoliko dođe do aktivnog učešća lokalnih samouprava u kreiranju odluka koje direktno utiču na kvalitet života građana, a podrazumevaju – radna mesta, stabilne i pristojne zarade, visok standard komunalnih usluga, dostupne servise koji smanjuju ekonomsku, ali i psihološku cenu roditeljstva, uređene vrtiće i škole, prilagođeno radno vreme u odnosu na zaposlene roditelje, olakšice u komunalnim uslugama za porodice sa više dece, dužnu pažnju prema našim građankama koje su u drugom stanju ili su već majke, naročito vodeći računa da afirmativnim merama na svim nivoima podstaknemo i podržimo majke trećeg ili četvrtog deteta.

 

Imate li projekciju kretanja broja stanovnika u Vojvodini u narednim decenijama?

Projekcije stanovništva Vojvodine na osnovu podataka popisa iz 2011. govore o tome da nas je bilo 1.931.809, a recimo 2041. biće nas 1.714.839. Pri tome je nepovoljna okolnost što će mlađih od 14 godina biti 13 odsto, a starijih od 65 godina 33 odsto. Projekcija je rađena na osnovu varijante srednjeg fertiliteta (pored varijante srednje, postoji i varijanta niskog, visokog i konstantnog fertiliteta). Varijanta srednjeg fertiliteta podrazumeva da će do 2041. godine nivo fertiliteta (broj rođene dece po majci) rasti i da će sa nekih 1,4-1,5 dece po majci, koliko iznosi danas, on do 2041. iznositi 1,75. Prema podacima, u kategoriji mladog stanovništva do 14 godina nedostaje oko 39 hiljada stanovnika da bi udeo mladih bio barem na istom nivou (procentu) kao i udeo starih 65 i više godina. „Stopa migracionog salda” (u zavisnosti da li je negativna ili pozitivna, pokazuje trend i dinamiku iseljavanja, odnosno useljavanja na teritoriji jedne opštine) najpreciznije se dobija merenjem između dva popisa, jer popisni podaci predstavljaju najpouzdanije dostupne podatke za ovakva merenja. Između dva popisa, 2002. i 2011, na teritoriji Vojvodine, Novi Sad i Petrovaradin imali su pozitivan migracioni saldo iznad 10 promila. Opštine Inđija, Temerin i Beočin i gradovi Vršac i Subotica imali su pozitivan migracioni saldo do 10 promila. Opština Sečanj je imala negativan migracioni saldo ispod -10 promila, dok su sve ostale opštine u Vojvodini imale negativan migracioni saldo do -10 promila.

 

Da li ste vi lično optimista kada govorite o ovom problemu? Kako vidite Vojvodinu za 20 godina?

Sve brojke i analize stručnjaka treba uzimati ozbiljno i odgovorno nastupiti. Mi smo na početku takozvane druge demografske tranzicije koju, između ostalog, karakteriše porast rađanja van braka i porast udela parova van braka, nizak fertilitet od 1,5 dok je optimum 2,1 dete po majci, starenje stanovništva. To su pojave koje generalno obeležavaju i razvijene, bogate zemlje poput Japana, Nemačke, Francuske, Skandinavije, SAD. Švedska, na primer, ima 14% doseljenog stanovništva. Uprkos smanjenju broja stanovnika, očekuje se da će u Vojvodini biti sačuvan identitet većinskog življa, da će vojvođanska višenacionalnost i multikulturalnost opstati na temeljima duge i bogate tradicije.

 

Tekst: Ilija Tucić
Foto: Aleksandra Borđoški Karadžić

Možda vam se svidi...

Dobrodošli